Nur noch
00 Dani
00 Sati
00 Minute
00 Sekunde
: : :
bis zum Weihnachtsabend!

 

Nekada davno, na Badnjak bi se na ognjištu palio panj, badanj, najčešće hrastov, a na Svetu Luciju sijala se pšenica i ostavljalo malo slame za svetičinog magarca, da se malo okrijepi. Iako se danas još sije pšenica u tanjurić koja će, prema vjerovanju, ovisno o tome koliko izraste pokazati slijedi li rodna godina, žeravicu gorućeg badnja zamijenile su bezbrojne lampice posvuda, a malo tko se sjeti ostaviti slame za Lucijinog magarca. Vremena mijenjaju običaje, stara je latinska izreka, i stari običaji uglavnom su ustupili mjesto novima, jednako očaravajućima, jednako punima simbolike i kojima se svijet jednako veseli. Zato doznajte sve o tradiciji blagdanskog ukrašavanja koja svaki prosinac iznova svijetu daje sasvim posebnu čaroliju i koja počinje i završava s neizostavnim, ultimativnim božićnim ukrasom – blagdanskim drvcem.

Božićno drvce

Povezivalo ga se s određenim paganskim običajima, ali božićno drvce kakvo danas poznajete prvi put se pojavilo u Njemačkoj u 16. stoljeću kada je mala jela ukrašena jabukama, orasima, datuljama, perecima i papirnatim cvijećem postavljena za djecu članova bremenskog ceha, a zabilježeno je i kako su u Baselu oko 1597. godine krojački šegrti po gradu nosili stablo ukrašeno jabukama i sirom. U 17. stoljeću, drvce je polako počelo ulaziti i u domove, a zatim postalo omiljen običaj plemstva. Veliku popularnost božićno drvce duguje princu Albertu, suprugu engleske kraljice Viktorije, koji je za Božić darovao drvca školama i vojarnama, a kada su imućniji Amerikanci u časopisima vidjeli crteže božićne proslave britanske kraljevske obitelji, poželjeli su i oni takav ukras u svom domu.
U Hrvatskoj se 1850-ih godina počinje pojavljivati običaj ukrašavanja božićnog drvca, a prije toga, domove su na Badnjak djeca ukrašavala cvijećem, plodovima i zelenilom. Drvca su se najčešće ukrašavala voćem, jabukama, šljivama, orasima, a kasnije slasticama, šarenim papirnatim lancima, ukrasima od slame ili komušine, ponekad i licitarima, sve dok nisu stigle neodoljive staklene figurice, prije svega – kuglice.

Božićna kugla

Baš kao i drvce, i ona potječe iz Njemačke i točno se zna komu svijet može zahvaliti za ovu ljepotu. Obrtnik Hans Greiner počeo je izrađivati staklene kuglice tijekom 1800-ih, koje su postale prvi proizvedeni božićni ukrasi. U kasnom 19. stoljeću, poduzetni F.W. Woolworth donio je ideju u Ameriku, gdje ih prodavao u vrijednosti više od 25 milijuna dolara svake godine. Dakako, poslije su se napravili kalupi za razne staklene oblike – ptičice, zvijezde, voće – ali božićna kugla, sada u raznim bojama, s raznim dekorativnim elementima i u različitim materijalima, ostaje blagdanski evergreen.

Božićna zvijezda

Na koju ste prvo pomislili? Onu na vrhu božićnog drvca ili onu u tegli? I jedna i druga su nezaobilazan božićni detalj, svaka sa svojom zanimljivom pričom. Na vrhu drvca predstavlja zvijezdu koja je navijestila rođenje Isusa Krista te uputila pastire i mudrace u Betlehem i baš zato ona tradicionalno zauzima najvažniju, najvišu poziciju na jelki. Zanimljivo, božićna zvijezda bila je isprva izrađivana od drveta, što se danas rijetko može naći, ali zato su tu predivni primjerci od stakla i plastike za simbolički i estetski akcent.

Biljka Božićna zvijezda (Poinsettia), pak, porijeklom je iz suptropskog dijela Meksika i u toj zemlji je cijenjena kao sveta biljka koja se koristila se za dekoraciju hramova i za vrijeme praznika, kao i za ukrašavanje sobe djevojaka pred udaju. U kršćanskoj tradiciji od 17. stoljeća ima simboličko značenje vezano za božićne praznike i Kristovo rođenje. Uz tradicionalno crveni cvijet, zapravo listove biljke, danas u blagdansko ukrašenim domovima možete naći i bijele, nježnozelene i ružičaste – i svaka na svoj način pridonosi čaroliji blagdanskog dekora.

Adventski vijenac

Svečano najavljuje dolazak Božića, a njegove četiri svijeće (svaka se pali jedne nedjelje prije Božića) simboliziraju mir, ljubav, nadu i radost. Jeste li znali da se tradicionalno na vijenac stavljaju tri ljubičaste i jedna ružičasta svijeća, a da oblik kruga adventskog vijenca predstavlja simbol vječnosti kao najsavršeniji geometrijski oblik, bez početka i bez kraja?
Nekad se izrađivao od grana božikovine i češera, ali danas mašti aranžera nema kraja i adventski vijenac postaje jedan od najistaknutijih dekorativnih blagdanskih elemenata.

Božićne lampice

Nekada bi se na božićno drvce zakvačile male, tanke voštane svijeće, a smatra se da ih je prvi put, u 16. stoljeću, postavio njemački vjerski reformator Martin Luther kako bi svojoj djeci objasnio važnost Božića. Treperava svjetlost koja se odbija o staklene ukrase i dodatno uljepšava božićno drvce je možda romantična, ali i zamisao koja potpuno zanemaruje sigurnosni aspekt. Zato danas postoje električne lampice koje su na blagdansku scenu stupile 1882. Naime, te godine u New Yorku je prvo božićno drvce osvijetljeno bijelim, plavim i crvenim električnim lampicama, a za to je zaslužan Edward Johnson, prijatelj velikog izumitelja Thomasa Edisona. Već 1890. nizovi božićnih lampica mogli su se kupiti u američkim trgovinama i otad su nezaobilazan i čudesan blagdanski dekor koji se s drvca preselio i na ulice, trgove, trgovine, terase, prozore i vrtove i iz svakog kutka podsjeća – blagdani su tu.

Božićna čarapa

Božićne čarape potječu iz legende o svetom Nikoli. Najpoznatija priča o svetom Nikoli govori o tri sestre koje su stigli teški dani, a Sveti Nikola im je noću stavljao zlatnike u čarape kako bi im pomogao. Danas se vješaju crvene čarape u koje Nikola (roditelji 😊) ubace djeci poklončiće 6. prosinca, a na tržištu postoje i već pripremljeni slasni paketići u prepoznatljivoj čarapi.
Čarape, kao i sve navedene božićne dekoracije, i još mnogo njih uz koje ćete prirediti pravu prosinačku čaroliju u svom domu, pronaći ćete u blagdanskoj ponudi King Crossa.

Datum objave: 14. prosinca 2023.

*Cijene su važeće na dan objave. Zakupac zadržava pravo izmjene uvjeta prodaje te iste može promijeniti bez prethodne najave.