Ima nešto tako lijepo u uskršnjem jutru, kada se ukućani okupljaju oko stola i oko posvećenja koje je baka u košari donijela iz crkve. Jaja, komad slatke pogače, kriška šunke s malo hrena, rotkvicom ili mladim lukom iznimno prijaju… Proljetni blagdan, najveći u kršćanskoj vjeri, obilježava se jutarnjim okupljanjem oko stola kada se u svim krajevima Hrvatske najčešće jedu navedene namirnice u čast blagdana, ali i proljeća, novog početka, dok se za ručak pripremaju bogata, mesna jela po izboru. Negdje će to biti sarma, negdje pečena janjetina, negdje purica s mlincima, za desert uskrsna pogača, orehnjača ili makovnjača, dok će glavna dekoracija stola biti raznobojne pisanice koje simboliziraju život i postanak. Nekad su se bojile lukom koji bi davao duboku narančastu boju, kuhale u vinu za tamnoljubičastu nijansu, u peršinu za zelenu i znale bi se premazivati voskom za sjaj, a danas imamo na raspolaganju sve nijanse ovog svijeta kao i razne ukrase poput naljepnica, perlica ili šljokica.
Uskrsna pogača, pinca, sirnica, posvećanica, jajarica…tradicionalni blagdanski kruh od dizanog tijesta bogate arome u raznim dijelovima Hrvatske ima poseban naziv, ali danas je nezaobilazna na uskršnjoj trpezi diljem zemlje. Recept je došao iz Mletačke Republike pa je u naše krajeve prvo došla u Istru i Dalmaciju, a zanimljivo, u početku uopće nije bila slatka (radila se od brašna, jaja, masti i mlijeka), tek kasnije je njezin okus obogaćen šećerom i grožđicama, a miris joj je dala kora od naranče ili limuna, malo ruma ili čak desertnog vina.
