Kavu vole gotovo svi, a neki ne mogu zamisliti svoje jutro bez tople šalice svoje omiljene kave. Dobra je za početak dana, popodnevno druženje, prvi dejt i glavni je napitak kada pozovemo goste u dom. Ima bogatu povijest, a njezinu veliku ulogu u kulturama diljem svijeta potvrđuju i borbe vođene radi nje kao i brojni hvalospjevi i pjesme posvećeni tom „čarobnom“ napitku. Zašto je kava toliko voljena i kako je osvojila svijet? Odgovore pronađite u ovom tekstu!
Biljka kave potječe iz etiopske povijesne pokrajine Kafa po kojoj je dobila ime. Od mnogobrojnih vrsta najvažnije su za proizvodnju kavina zrna: Coffea arabica, Coffea liberica i Coffea stenophylla. Svježi kavini plodovi prerađuju se u sirovu kavu suhim ili mokrim postupkom ili njihovom kombinacijom. Suhi postupak sastoji se u sušenju svježih plodova kako bi se dobila kava u suhom plodu, a zatim se mehaničkim ljuštenjem uklanja ljuska i dobiva neprana sirova kava. Mokri postupak uključuje mehaničko uklanjanje vanjske ovojnice uz uporabu vode, zatim uklanjanje sočnog mesa fermentacijom ili pranjem, a nakon toga slijedi sušenje i uklanjanje pergamentne ljuske ljuštenjem kako bi se dobila prana sirova kava. Neprana kava izraženije je arome i okusa, a prana kava blage arome i veće kiselosti.
Prema svjedočanstvu jednoga rukopisa iz pariške Bibliothèque Nationale, kava se upotrebljavala već oko 875. godine. U 15. stoljeću prenesena je u Jemen, a polovicom 16. stoljeća osvojila je i druge zemlje Dalekog i Bliskog Istoka. U tim krajevima popularnost kavana postala je toliko velika da je ugrozila posjećenost džamija. Zbog toga je na kavu udaren namet, a 1511. godine održana je i sinoda zbog kave. Borba protiv kave, koja je započela za Selima II. (1524.–1574.), završila je 1633. naredbom Murata IV. o zatvaranju i rušenju kavana u Carigradu, ali je ta naredba s vremenom ukinuta. Do pokušaja da se kava zabrani došlo je i u Engleskoj za Karla II., a i u Francuskoj je 1679. u Aixu bila javna rasprava protiv kave. Unatoč brojnim naporima u prošlosti da se njezina uporaba smanji, kava je osvojila ljude u zemljama širom svijeta te su se u različitim kulturama usvojili različiti zanimljivi načini pripreme ovog pića.
U pradomovini kave Etiopiji priprema kave i danas, unatoč sve ubrzanijem načinu života, može potrajati i do dva sata. Svježa zrna kave tek se pri pripremi peku, zatim melju i pripremaju u bunu, kako u Etiopiji zovu espresso. Neki će danas odabrati šećer, dok su stari Etiopljani bunu nekad davno pili sa soli i maslacem. U vrućem Maroku obožavaju začine, stoga ne čudi kako kavu vrlo rado pripremaju s mješavinom začina poput crnog papra, sezama ili muškatnog oraščića, što joj daje intenzivniji okus. I Talijani vole intenzivniji okus kave te često espresso serviraju s kriškom limuna kojom se premaže rub šalice. Kavu s mlijekom Talijani će popiti ujutro, dok će poslijepodne obavezno naručiti kratki espresso. Francuzi oko popularnog napitka ne kompliciraju previše – ujutro piju caffe au lait (kavu s mlijekom) uz neizostavan croissant ili neko drugo pecivo.
U nekim dijelovima svijeta konzumacija kave pretvara se u pravi manji obrok. Tako će u Vijetnamu u espresso dodati dobro izmiješan whiskey s bjelanjkom, mlijekom u prahu, maslacem i kozjim sirom. Šalica za kavu poslužuje se u posudi s vrućom vodom kako bi što duže ostala topla. U neobičnoj kombinaciji kave uživaju i Finci koji će uz nju poslužiti i svoj tradicionalni sir juustoleipä. Sir se nareže na manje komadiće i stavi na dno šalice koja se zalije vrućom kavom. Zanimljivo je da je u Turskoj 2013. kava uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine, a crnu, slatku i jaku kavu piju nakon večere kao dio deserta uz poznate turske slatkiše poput halve ili rahat lokuma.
Znate li da su Irish coffee, odnosno „kavu za navečer“ Irci izmislili 40-ih godina prošlog stoljeća kako američkim turistima ne bi bilo hladno? U poznati Irish coffee dodaju whiskey, šećer i tučeno slatko vrhnje, a tako pripremljena kava pije se nakon večere. Za Havanu na Kubi slobodno se može reći da se mirisi kave šire iz svakog doma. U Havani nema kuće koja nema svoju posudu za kuhanje espressa, ali ju najradije piju na ulici gdje se kupuje iz tzv. ventanillana. Radi se o otvorenim prozorima privatnih kuća u kojima se espresso kuha za prodaju.
Ritual ispijanja kave važan je i u hrvatskom društvu, a računa se da više od 50% stanovništva u Hrvatskoj redovito konzumira kavu. Postoji mnogo načina da se pripremi i servira, ali šalica kave u dobrom društvu uvijek je sjajna odluka! U King Crossu u kavi možete uživati u Italian baru, Break Time baru i Biberon Cakes baru. Ako vam je draže pripremiti ju u svojem domu, sve potrebno možete pronaći u King Crossu. Tako omiljenu kavu možete kupiti u Intersparu, Harvey Normanu, Farma shopu, Mall.hr Mega Shopu, a svoj novi omiljeni set šalica pronaći ćete u brojnim drugim trgovinama. Ispijati kavu je sjajno, a još je bolje iz svoje najdraže šalice! Ukoliko niste tip za kuhanje kave u džezvi ili loncu, aparati za kavu pravi su odabir. Vrhunski izbor možete pronaći u King Crossu, a sigurni smo da ćete pronaći pravi aparat za sebe i još više uživati u kavi!
